ZAKLJUČAK JE VEOMA JEDNOSTAVAN. U PRETHODNOM PERIODU BILO JE MNOGO LOŠIJE NEGO ŠTO JE TO SADA, ali i dalje postoji privrženost oružju, ali i mistifikacija istog u svrhe isticanja ega, te u svrhe prikrivanja straha, odbrane od nasilnika…

Ovakvo istraživanje bilo je neophodno još 1993. godine kada je stanje bilo kriticno. Deset godina kasnije, mnogo se toga promenilo i bilo bi sjajno napraviti komparaciju ta dva perioda. Na žalost, mecunarodne organizacije u to vreme nisu podržavale ovakve projekte u regionu. Nosiocima projekta je bilo izuzetno teško da usporede prethodni i sadašnji period kad je u pitanju malokalibarsko naoružanje.

Problemi koji nastaju neadekvatnom i neopreznom upotrebom oružja u situacijama kao što su slavlja, igra i nadmetanje samo su deo ukupne problematike.

Balkansko udruženje mladih ce iz perspektive udruženja gracana pokušati da se ovim problemom bavi u smislu PODIZANJA NIVOA SVESNOSTI O PROBLEMU ORUŽJA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU svih nas, pozivajući roditelje, prijatelje i sve druge koji poseduju oružje da ga uklone iz svojih života ili da ga bar čuvaju na adekvatan način – daleko od domašaja dece i svih onih koji ne umeju njime da rukuju.

UVOD – OBRAZLOŽENJE ISTRAŽIVANJA

Iskustvo balkanskih konflikata koje je sa sobom donelo permanentno kršenje individualnih prava i sloboda za posledicu je imalo da se prioritet da nacionalnoj nad individulonom bezbednošću. Na taj način u javnosti su podržavani stavovi koji su promovisali razne oblike nasilja kao načina za rešavanje konflikata. Alternativni načini mišljenja i postupanja, kao što je na primer multikulturni dijalog, su bili zapostavljeni. I nakon što su se ratovi završili takav pristup orijentisan ka primeni sile još uvek se opaža kao »prirodan način rešavanja problema« i na tom polju su neophodne promene.

U tom smislu je važno pozabaviti se i problemom oružja. Svi mi smo svedoci zloupotrebe istog na svadbama, ispraćajima i sl. ili smo prisustvovali nekoj drugoj situaciji u kojoj je oružje bilo neovlašćeno korišćeno. Međutim, koliki je zaista obim ovog problema ne znamo jer nikakvih istraživanja ove teme nije bilo. Vreme konflikata je završeno i oružje treba da bude dobrovoljno predato i uništeno jer samo tako možemo da stanemo na put primeni sile i promovišemo nenasilne metode rešavanja konflikata. Da bi ovo bilo ostvareno neophodna je promena kulture koja kaže da je posedovanje i nošenje oružja prihvatljivo i pozitivno. Ali, za uspešnu akciju potrebno je ne samo znanje pravca kojim idemo i cilja kojem težimo nego i poznavanje pozicije sa koje smo krenuli.
Namena ovog istraživanja je upravo ta da nam pruži osnovne informacije o stavovima mladih o korišćenju oružja kao i o iskustvima koja su oni na tom polju imali. Ovu ciljnu populaciju smo izabrali zato što su mladi bili izloženi ratu tokom svog formativnog perioda i za ocekivati je da trpe izvesne psihološke posledice. Mecutim, što je još važnije, mladi su upravo ti na koje treba racunati u izgradnji jednog boljeg društva u postratnom periodu.

Istraživanje je sondažnog tipa. Njegov cilj je da pruži validne indikatore pojedinih aspekata svesti, vrednosnih orijentacija i akcione predispozicije mladih u vezi sa problemom oružja. Pitanja za anketu je spremio tim zajedno sa strucnim saradnicima. Oni sa manje iskustva su prošli kroz preliminarni trening. Upitnik je bio testiran kroz pilot istraživanje, posle cega je pripremljena njegova završna verzija. Uzorak na kome je upitnik primenjen bio je prigodan, mada se vodilo se racuna da budu obuhvacene gradske i prigradske opštine, kako bi dobijena slika bila verodostojnija, i ove varijable su prilikom obrade podataka uzete u obzir. Iz osnovne škole su ispitani učenici 8. razreda (primena ankete na učenike mlađih razreda ne bi bila odgovarajuća), a što se srednje škole tice, ispitani su učenici sva četiri razreda. Istraživanje je sprovedeno u 6 beogradskih škola, gradske srednje škole i prigradske osnovne škole: OŠ «Ljuba Nenadović» Žarkovo, OŠ «Mitraljeta» Batajnica, I ekonomska škola, VIII beogradska gimnazija, XIV beogradska gimnazija, Trgovačka škola.

Tim Balkanskog udruženja mladih će ovaj izveštaj pripremiti za publikovanje u nekoliko oblika: pismeni izveštaj, power point prezentacija, web site, CD i manja print publikacija. Sve publikacije namenjene su kvalitativnoj evaluaciji (biće distribuirane po školskim ustanovama), ali i svim relevantnim institucijama na teritoriji republike Srbije (institutima, ministarstvima).